sreda, 12 februar 2020
Serbian Bulgarian Croatian Czech Danish Dutch English Finnish French German Greek Hungarian Italian Japanese Macedonian Norwegian Polish Portuguese Romanian Russian Slovak Slovenian Spanish Swedish Turkish Ukrainian

Internet prodavnica

Poštovani posetioci,
zbog velikog interesovanja u ovoj jubilarnoj desetoj godini provedenih sa vama, odlučili smo da unapredimo portal i postavimo internet prodavnicu sa kompletnom opremom za proizvodnju rakija i vina, inox tankovi, poplipropilenska burad, staklena ambalaža i oprema za punjenje i zatvaranje, uredjaji za filtriranje. Uskoro u ponudi najbolje rakije i vina, a našu trenutnu ponudu možete pogledati na Prodavnica

http://www.sljivovica.net/components/com_gk3_photoslide/thumbs_big/448696inox_burici_za_vino_i_rakiju.jpglink
http://www.sljivovica.net/components/com_gk3_photoslide/thumbs_big/958869kvasci_enzimi_hrana.jpglink
http://www.sljivovica.net/components/com_gk3_photoslide/thumbs_big/795972pumpe_za_pretakanje_prese_filteri.jpglink

Inox burad za vino i rakiju

Inox burad za vino i rakiju raznih zapremina Procitaj vise

Kvasci, enzimi, hrana

Enzimi, kvasci za vino, rakiju, pivo, enološka sredstva Procitaj vise

Uredjaji

Veliki izbor pumpi za pretakanje tečnosti, filteri, prese Procitaj vise

Inox burad za vino i rakiju Kvasci, enzimi, hrana Uredjaji

Šljiva

Zemlja Srbija je oduvek bila poznata po proizvodnji šljive. Podatak da je Srbija  davne 1987. godine izvezla oko 30 000 tona suve šljive u SAD u vrednosti od današnjih 30 miliona dolara govori o velikom ekonomskom potencijalu Srbije od izvoza ovog vrednog proizvoda. U svetu se šljiva danas gaji na oko 2 miliona hektara dok je najveći proizvodjač Kina sa oko milion hektara pod šljivom a najveći prinos ima Slovačka. U Srbiji je na oko 150 000 hektara zasadjeno oko 42 miliona stabala šljive a rod je oko 450 000 tona dok 64% ode na proizvodnju Šljivovice. Za proizvodnju rakija koriste se sorte kao što su  Čačanska rana, Čačanska lepotica, Čačanska rodna, Stenli ali se najkvalitetnija Šljivovica dobija od Požegače i Crvene ranke.

Požegača, poznata i kao Madžarka od koje se dobija najkvalitetnija Šljivovica, na ove prostore je došla iz Male Azije krstaškim ratovima. Cveta sredinom aprila a sazreva krajem avgusta ili prvom polovinom septembra. Samooplodiva je. Plod je duguljast a u trenutku pune zrelosti pokožica postaje modra a boja mezokarpa (mesa) ploda je žuto zelene do zlatno žute boje. Lako se odvaja od koštice, pa se ovakve sorte nazivaju i cepače. Kada meso oko koštice počne da tamni, znači da je nastupila tehnološka zrelost i tada šljive treba brati. Otporna je na niske temperature ali nije na virus šarke koji ju je intenzivno "ubijao" proteklih decenija. Danas je ova veličanstvena sorta postala veoma retka u našoj zemlji, što predstavlja veliku štetu za državu i ljubitelje Šljivovice.

Crvena ranka (Šumadinka, Darosavska) predstavlja najstariju rakijsku sortu kod nas i rasprostranjena je u gotovo svim krajevima naše zemlje. Sazreva prvom polovinom avgusta meseca i daje obilan rod. Plod je sitan, do 15 grama ali je jako aromatičan i od nje se kao i od Požegače može dobiti rakija vrhunskog kvaliteta. Ni ova kvalitetna rakijska sorta nije otporna na šarku.

Čačanska rana je nastala 1961. godine ukrštanjem Wangenheims Fruhzwetsche i Požegače a za sortu je priznata 1975. god. Plod je jajastog oblika ljubičasto-plave boje i dosta krupan, 40-65 grama. Mezokarp je čvrst, sladak i aromatičan.

Čačanska lepotica je takodje nastala ukrštanjem  1961. godine u Čačku, priznata je 1975, a zaštićena 1991. god. Nije samooplodiva pa su joj potrebni oprašivači. Radja redovno i daje obilan rod. Sazreva krajem juna meseca. Plod je tamno plave boje, jajastog je oblika, mase 30-40 grama. Mezokarp je čvrst, aromatičan i slatko kiselkastog ukusa. Cepača je.

Čačanska rodna je nastala je ukrštanjem Stanley i Požegače 1961. godine a za sortu je priznata 1975, a zaštićena 1991. godine. Samooplodiva je. Stiže krajem avgusta meseca i obilno radja. Meso je čvrsto, sočno i aromatično. Koštica se lako odvaja od mesa.